Kainga Ora logo
  • English
  • Te reo Māori
  • Gagana Samoa | Samoan
  • Lea Faka Tonga | Tongan
  • 简体中文 | Chinese (Simplified)
  • Ngaahi Ngāue ‘i he Kāinga Ora
  • Hū ki ai (login) pe lēsisita ki he MyKāingaOra
  • Ngaahi Leá
  • English
  • Te reo Māori
  • Gagana Samoa | Samoan
  • Lea Faka Tonga | Tongan
  • 简体中文 | Chinese (Simplified)
  • Kau nofo totongí mo e ngaahi komiunitií
    • Kau nofo totongí mo e ngaahi komiunitií
    • Ko ‘emau kau nofo totongí
      • Ko ‘emau kau nofo totongí
      • Ko homau fatongia ko ha lenilootí
      • Aleapau ki he nofo totongí
      • Ko hono poupou‘i koe ‘i ho ‘apí
      • Ko e hoko ko ha kaungā‘api lelei
      • Ngaahi Totongí
      • Budgeting tips
      • Ko e tauhi ‘o ho ‘apí
      • Ngaahi ‘a‘ahí mo e hū‘angá
      • Ko hono ma‘u ha monumanu pusiaki
      • Hiki atu
      • Liliu ki he tūkungá
      • Ko e taukave ma‘á e kau kasitomaá
      • MyKāingaOra
      • Tohi Fanongonongo 'Close to Home' ma‘á e kau nofo totongí
    • Tu‘unga mo‘ui lelei mo e malu mo e hao ‘a e kau nofo totongí
      • Tu‘unga mo‘ui lelei mo e malu mo e hao ‘a e kau nofo totongí
      • Ko hono tauhi ho ‘apí ke fakatupu mo‘ui leleí
      • Ko ‘emau Ngaahi Polokalamá
      • Malu mei he velá
      • Ko hono tauhi ho ‘apí ke malú
      • Māpule‘i ‘o e tu‘ungafufufuluá/tuhituhí mo e fanga ki‘i manu maumaú
      • Ko ‘emau polokalama ki he malu mo e hao ‘o e halanga me‘alelé
      • Tokoni fakavavevavé mo e tu‘unga mateuteu ki ha fakatamakí
      • Ngaahi sēvesi fakahoko-tokoni fakafonuá
      • Māpule‘i ‘o e ‘uli‘i ‘e he mefi‘emifetaminí/‘aisí ‘i homau ngaahi ‘apí
      • Ngaahi pēnolo sola ‘i ho ‘apí
    • Ko homau ngaahi kaungā‘apí
      • Ko homau ngaahi kaungā‘apí
      • ‘Omai ha‘o lau pe ha lāunga
      • Ngaahi ‘Aá
      • Ngaahi palopalema ki ha konga kelekele, ‘ulu‘akau mo e maumau meí ha m…
      • Fakatafenga vaí mo e ngaahi felotoi ki ha ngofuá (easements)
      • Ngaahi langa ‘oku tapuí mo e ngaahi liliu ‘oku ‘ikai ha ngofua ki aí
      • Ngaahi ngofuá, ngaahi fakatau konga kelekelé mo e ngaahi ngāue ma‘á e …
    • Ko e nofo totongi ‘i ha ‘api
  • Langa ‘i he loto koló mo e fale ma‘á e kakaí
    • Langa ‘i he loto koló mo e fale ma‘á e kakaí
    • Langa fakalakalaka ‘i he feitu‘u koló
      • Langa fakalakalaka ‘i he feitu‘u koló
      • Ko ‘emau founga ngāue ki he langa falé
      • Consentium – Ma‘u Mafai ki hono Fakangofua ‘o ha Langa
      • Building through the Housing Delivery System
      • Langa ‘o ha ngaahi ‘api mo ha ngaahi komiunitī ‘oku nau matu‘uaki ‘a e…
      • Fakama‘a ‘o e ngaahi feitu‘u fai‘anga langá
      • Renewable energy
      • Fakafaingofua‘i ‘o e Fenga‘unu‘aki Takai Holó ‘i he Kāinga Ora
    • Fale nofo‘anga ma‘á e kakaí
      • Fale nofo‘anga ma‘á e kakaí
      • Social housing developments
      • Ngaahi polōseki langa fakalakalaka lalahi ‘i he feitu‘u koló
      • Polokalama ‘a e Kāinga Ora ki he Fakalelei Falé (Retrofit)
      • Transforming how we maintain and care for our homes
      • Ngaahi fa‘ahinga ‘o e fale nofo‘angá
    • Ko e ngāue mo kimautolú
      • Ko e ngāue mo kimautolú
      • Fakatau maí - fakatau mai ‘o e ngaahi koloa mo e ngaahi sēvesi kiate k…
        • Fakatau maí - fakatau mai ‘o e ngaahi koloa mo e ngaahi sēvesi kiate k…
        • Ngaahi Fokotu‘utu‘u Lolotonga ‘a e Kāinga Ora ki hono Kumi ‘o e Kau Fa…
        • Ko homau Ngaahi Hoa Ngāue Te Mahi Ngātahi ki he Ngāue Monomonó
      • Ngaahi Nofo‘anga ‘oku Tokoniá
      • Ko hono tauhi ‘o e ‘ilo ‘a e komiunitií
      • Ngaahi Polōseki Langa Fakalakalaka Tu‘upaú (SDPs)
    • Selling Kāinga Ora properties
      • Selling Kāinga Ora properties
      • Property sales
    • Mau‘anga ongoongo ko e Development and Construction Matters
  • Ma‘u ‘apí
    • Ma‘u ‘apí
    • Toho ‘a e pa‘anga KiwiSaver ki he fuofua fakatau ‘apí
    • Fakahinohino ki hono fakatau ‘o ha ‘api
      • Fakahinohino ki hono fakatau ‘o ha ‘api
      • 1. Kamata‘angá
      • 2. Teuteú mo e tohi kolé
      • 3. Fekumí
      • 4. Fakatau maí
      • 5. Fakakakato ‘o e Fakataú
    • Nō ki ha Fuofua Fakatau ‘Api
    • First Home Decision Tool
    • Kāinga Whenua
      • Kāinga Whenua
      • Kāinga Whenua Loans for individuals
      • Kāinga Whenua Loans for Collectives
      • Kāinga Whenua resources
    • Kau nofo totongi ke nau ma‘u ‘a e ‘apí
    • Hoa Ngāue ki ha Fuofua Fakatau ‘Api
    • Ngaahi nāunau tokoni ki he ma‘u ‘apí
  • Ko e ngāue mo kimautolú
    • Ko e ngāue mo kimautolú
    • Fakatau maí - fakatau mai ‘o e ngaahi koloa mo e ngaahi sēvesi kiate k…
      • Fakatau maí - fakatau mai ‘o e ngaahi koloa mo e ngaahi sēvesi kiate k…
      • Ngaahi Fokotu‘utu‘u Lolotonga ‘a e Kāinga Ora ki hono Kumi ‘o e Kau Fa…
      • Ko homau Ngaahi Hoa Ngāue Te Mahi Ngātahi ki he Ngāue Monomonó
    • Ngaahi Nofo‘anga ‘oku Tokoniá
    • Ko hono tauhi ‘o e ‘ilo ‘a e komiunitií
    • Ngaahi Polōseki Langa Fakalakalaka Tu‘upaú (SDPs)
  • Ngaahi ongoongó
    • Ngaahi ongoongó
    • Media resources
    • Media queries
    • Image and video resources
  • Fetu‘utaki mai kiate kimautolu
    • Fetu‘utaki mai kiate kimautolu
    • Make an Official Information Act (OIA) Request
    • Enquiries and feedback form
  • Ngaahi tohi kole ‘i he ‘initanetí
  • Ngaahi Ngāue ‘i he Kāinga Ora
  • Hū ki ai (login) pe lēsisita ki he MyKāingaOra
  • Kau nofo totongí mo e ngaahi komiunitií
    Ko ‘emau kau nofo totongí
    • Our role as a landlord
    • Aleapau ki he Nofo Totongí
    • Ko hono poupou‘i koe ‘i ho ‘apí
    • Ko e hoko ko ha kaungā‘api lelei
    • Ngaahi Totongí
    • Budgeting tips
    • Tauhi ho ‘apí
    • Ngaahi siví
    • Ko hono ma‘u ‘o ha monumanu pusiaki/lalata
    • Hiki atu
    • Liliu ‘i he tūkungá
    • Ko e taukave ma‘á e kau kasitomaá
    Tu‘unga mo‘ui lelei mo e malu mo e hao ‘a e kau nofo totongí
    • Ko hono tauhi ho ‘apí ke māfana mo mātu‘u
    • Ko ‘emau Ngaahi Polokalamá
    • Malu mei he Velá
    • Māpule‘i ‘o e tu‘ungafufufuluá/tuhituhí mo e fanga ki‘i manu maumaú
    • Ko hono tauhi ho ‘apí ke malú
    • Ngaahi nāunau kona, ngaahi minulolo mālohi (asbestos) mo e vali ‘oku ngaahi ‘aki ha ukamea/mētale pulu (lead)
    • Ko ‘emau polokalama ki he malu mo e hao ‘o e halanga me‘alele
    • Tokoni fakavavevavé mo e tu‘unga mateuteu ki ha fakatamakí
    • Ngaahi sēvesi fakahoko-tokoni fakafonuá
    • Māpule‘i ‘o e ‘uli‘i ‘e he mefi‘emifetaminí/‘aisí ‘i homau ngaahi ‘apí
    • Ngaahi pēnolo sola ‘i ho ‘apí
    Ko e nofo totongi ‘i ha ‘api
    MyKāingaOra
    Ko homau ngaahi kaungā‘apí
    • ‘Omai ha‘o lau pe ha lāunga
    • Ngaahi palopalema ki ha konga kelekele, ‘ulu‘akau mo e maumau meí ha matangi
    • Fakatafenga vaí mo e ngaahi felotoi ki ha ngofuá (easements)
    • Ngaahi ‘Aá
    • Ngaahi langa ‘oku tapuí mo e ngaahi liliu ‘oku ‘ikai ha ngofua ki aí
    • Ngaahi ngofuá, ngaahi fakatau konga kelekelé mo e ngaahi ngāue ma‘á e kakaí
  • Langa ‘i he loto koló mo e fale ma‘á e kakaí
    Our approach
    • How we build, our approach
    • Consentium – Ma‘u Mafai ki hono Fakangofua ‘o ha Langa
    • Building through the Housing Delivery System
    • Langa ‘o ha ngaahi ‘api mo ha ngaahi komiunitī ‘oku nau matu‘uaki ‘a e ‘eá
    • Fakama‘a ‘o e ngaahi feitu‘u fai‘anga langá
    • Renewable energy
    • Fakafaingofua‘i ‘o e Fenga‘unu‘aki Takai Holó ‘i he Kāinga Ora
    Fale nofo‘anga ma‘á e kakaí
    • Ngaahi langa fale nofo‘anga fakalakalaka ma‘á e kakaí
    • Ngaahi polōseki langa fakalakalaka lalahi ‘i he feitu‘u ‘i koló
    • Polokalama ‘a e Kāinga Ora ki he Fakalelei Falé (Retrofit)
    • Transforming how we maintain and care for our homes
    • Ngaahi fa‘ahinga ‘o e fale nofo‘angá
    Selling Kāinga Ora properties
    Partnering with us
    • Fakatau Maí
    • Ngaahi Nofo‘anga ‘oku Tokoniá
    • Ko hono tauhi ‘o e ‘ilo ‘a e komiunitií
    • Polōseki Langa Fakalakalaka Tu‘upau (SDP)
    Mau‘anga ongoongo ko e Development and Construction Matters
  • Ma‘u ‘apí
    Toho ‘a e pa‘anga KiwiSaver ki he fuofua fakatau ‘apí
    Me‘angāue ki he Faitu‘utu‘uni ki he Fuofua ‘Apí
    Fakahinohino ki he ma‘u ‘apí
    Nō ki ha Fuofua Fakatau ‘Api
    Kāinga Whenua
    Kau nofo totongi ke nau ma‘u ‘a e ‘apí
    Ngaahi nāunau tokoni ki he ma‘u ‘apí
  • Ko e ngāue mo kimautolú
  • Ngaahi ongoongó
  • Fetu‘utaki mai kiate kimautolu
Search Results

Ngaahi ola ‘o e kumí

Lolotonga hā maí 1 - 10 ngaahi ola ‘o e 1000 ki he "what happened in an incident in ma chueca today"

  • Noa lands national award for leadership

    We are so proud of kaimahi Noa who has been named Young Leader of the Year | Te Tohu mō te Kaiārahi Rangatahi o te Tau in the Te Hāpai Hapori | Spirit of Service Awards. , safe and sound. No matter what happened, he was determined to provide food for his kids and to keep going to church.” A number of customers are now back in

  • Hiki atu

    ‘Oku lahi ‘a e ngaahi ‘uhinga te ke ala fiema‘u ai ke hiki ki ha ‘api ‘e taha. ‘Oku mau ‘i heni ke tokoni, ko ia ai fetu‘utaki mai kiate kimautolu kapau ‘oku ke loto ke hiki pea te tau lava ‘o talanoa fekau‘aki mo ho tūkungá, ho‘o ngaahi fiema‘u ki ha falé mo e ngaahi fili ki he fale nofo‘angá ‘oku ke ma‘ú. sooner if your home clean and tidy, and we agree to end the tenancy early. When that happens, you'll only have to pay rent until the new tenant moves in. If you

  • Etu Rakau: creating a circular economy by connecting community

    Rata Taiwhanga is determined to cultivate connection – to build the type of community he wished for while growing up in a Kāinga Ora home. At one of our properties in Mangere, he’s secured nearly $80,000 to do just that. the end of February. “Today was about showing how well-connected our Mangere environments and organisations are,” Rata says, “to really show what we can do and

  • Ko ‘emau polokalama ki he malu mo e hao ‘o e halanga me‘alelé

    ‘Oku mau tokanga ki he tu‘unga malu ‘a ‘emau kau nofo totongí pea ‘oku mau fie fakahoko ‘a e me‘a te mau ala lavá ke fakapapau‘i ‘oku hao ‘a e longa‘i fānaú mei hano tui‘i mo lavea ‘i he ngaahi halanga me‘alele ‘i homau ngaahi ‘apí. 5. What we are doing We've inspected thousands of our homes and made safety improvements, and will keep doing so – especially at properties where there are

  • Ngaahi palopalema ki ha konga kelekele, ‘ulu‘akau mo e maumau meí ha matangi

    Kapau ‘oku ‘i ai ha‘o ngaahi palopalema fekau‘aki mo e fakalelei‘i ‘o e kelekelé, fakalelei‘i ‘o e ‘ulu‘akaú, pe palopalema ‘o e maumau mei ha matangi, fetu‘utaki mai kiate kimautolu. what has happened, along with your insurance company details. Contact us about any storm damage issues.

  • Kura students help bless 10 new Gisborne homes

    New Gisborne apartments resounded with the sweet voices of students from Te Kura Kaupapa Māori o Hawaiki Hou as they assisted Kaikarakia to implant mauri (spiritual energy) into the homes. it’s a great opportunity for our tamariki to take what they are learning in the classroom and use it in the community. “The waiata, karakia, haka and moteatea

  • More funding to enable a brighter future for eastern Porirua

    Housing and Urban Development Minister Megan Woods announced Government is committing a further $204 million from the Housing Acceleration Fund to the eastern Porirua large scale project. Helmut Modlik says:  “Ngāti Toa has been here for 200 years and in 200 years’ time they will be telling stories about what happened here and what we

  • Ko ‘emau founga ngāue ki he tō‘onga fakatupu moveuveú.

    ‘Oku mau tukupā ke hoko ko ha lenilooti lelei. Ko e konga ‘o e me‘á ni ‘oku ‘uhinga ia ke potupotu tatau homau ngaahi fatongia ki he ‘emau kau nofo totongí – ‘a ia ko e fa‘ahinga ‘o kinautolu ‘oku nau hokosia ha ngaahi pole kehekehe – mo hono fakapapau‘i ‘oku ma‘u ‘e he fa‘ahinga kehe ‘i he komiunitií ha nonga ‘oku fakatupu fiefia. happened.   What we do from there depends on the circumstances and can include using tools available to us under the RTA. These tools enable landlords to make

  • Ko e hoko ko ha kaungā‘api lelei

    Ko e hoko ko ia ko ha kaungā‘api leleí ko ha konga mahu‘inga ia ‘o e nofo ‘i ho komiunitií. ‘Oku mau fakalototo‘a‘i kotoa ‘emau kau nofo totongí ke nau hoko ko ha ngaahi kaungā‘api lelei. the details, including what happens and when it happens. This can help make it clear what is going on. Your notes will also be useful if you need to take the

  • Roof shout celebration at Auckland development

    Workers at St George’s Road development downed tools early to mark a key project milestone. he acknowledged workers’ efforts in making it happen. “Part of today is to recognise all of you here. Co-ordinating trades on a site this large is challenging

logo flower background

Kāinga Ora

  • Fekau‘aki mo Kimautolú
  • Fetu‘utaki mai Kiate Kimautolu
  • Ko homau ngaahi tu‘u‘angá
  • Ngaahi Ngāué
  • Fanongonongo ki he Tauhi Malu ‘o e Fakamatalá
  • Totonu ki he Koloá mo e Malu ‘a e Fakamatalá (Copyright and Privacy)

Ngaahi Fehokotaki'anga Vavé

  • Ngaahi fehu‘í mo e foomu fakakaukau ke tokoní
  • Ngaahi Me‘a kuo Pulusí
  • Fakahoko ha kole OIA
  • Ngaahi Totongi ‘i he lao Holidays Act
  • Senitā ki he ‘Inivesí (Investor Centre)

Ma‘u ‘Api

  • Nō ki ha Fuofua Fakatau ‘Api
  • Toho 'a e pa'anga KiwiSaver ki he fuofua fakatau 'apí
  • Kāinga Whenua
  • Kau ma‘u ‘api nofo totongí

Ngaahi Faka'eke'eke Fakalūkufuá

  • Telefoni tā ta‘etotongi 0800 801 601
  • Ngaahi fehu'í mo e foomu fakakaukau ke tokoní

    ‘Oku ‘oatu ‘e he ‘emau Senitā Tokoni ki he Kasitomaá ha ngaahi tali ‘i he taimi pē ko iá (on-the-spot responses) ki he ngaahi faka‘eke‘eke kotoa pē mei he 8 pongipongi ki he 6.30 efiafi, Mōnite ki he Falaite pea mo hou‘a ‘e 24/'aho ‘e 7 ki he ngaahi fetu‘utaki mai ki ha fiema‘u fakavavevave.

Follow us on social

Women’s Refuge Shielded Site

© 2025 Kāinga Ora Homes and Communities

Kainga ora logo Te Kāwanatanga o Aotearoa / New Zealand Government